U bogatoj galeriji povijesnih ličnosti koje su oblikovale sudbinu Virovitičko-podravske županije, jedno ime zauzima posebno, počasno mjesto. Slavonski herceg Koloman, plemić kraljevske krvi i sposoban vladar, ličnost je kojoj Virovitica duguje svoj srednjovjekovni uspon i status koji je uživala stoljećima.
Sin i brat kraljeva: Obiteljsko stablo Arpadovića
Koloman je rođen kao pripadnik moćne dinastije Arpadovića, koja je tada vladala Hrvatsko-ugarskim kraljevstvom. Njegovo podrijetlo izravno ga je smjestilo u samo središte europske politike 13. stoljeća:
- Sin kralja Andrije II.: Naslijedio je očevu odlučnost i osjećaj za državnu upravu.
- Mlađi brat Bele IV.: Koloman je bio najodaniji suradnik svog brata, kralja koji je ostao zapamćen po obnovi kraljevstva nakon tatarske provale.
Kao herceg (vojvoda) cijele Slavonije, Koloman je upravljao ogromnim prostorom od Drave do Jadrana, no upravo je Viroviticu izabrao za jedno od svojih najvažnijih uporišta.
Zlatna bula iz 1234.: Virovitica ispred Zagreba
Najznačajniji čin hercega Kolomana dogodio se 1234. godine. Tada je Virovitici izdao povelju kojom joj dodjeljuje status Slobodnog kraljevskog grada. Ovaj dokument, poznat i kao virovitička Zlatna bula, bio je prekretnica koja je grad izdigla iznad ostalih naselja u regiji.
Važna povijesna činjenica koju Virovitičani s ponosom ističu jest da je Virovitica ovaj status dobila čak osam godina prije zagrebačkog Gradeca (kojem je Belu IV. izdao povelju 1242. godine). Kolomanova povelja donijela je građanima brojne povlastice:
- Pravo na vlastitu upravu i izbor gradskog suca;
- Slobodu trgovanja bez plaćanja određenih poreza i carina;
- Pravo na održavanje sajmova, što je Viroviticu pretvorilo u važno trgovačko središte.
Virovitica kao herceška rezidencija
Koloman nije bio vladar koji je upravljao iz daleka. On je Viroviticu smatrao svojom kućom. Njegov boravak u gradu značio je stalni priljev plemstva, diplomata i trgovaca. Pod njegovim nadzorom, virovitička utvrda je ojačana, a grad je postao administrativno središte prostranog posjeda.
U to vrijeme, Virovitica se spominje kao “Magna Villa Wereucha” (Velika Virovitica), što svjedoči o njezinoj veličini i važnosti u doba Kolomanove uprave. Zahvaljujući njemu, grad je bio povezan s najvažnijim prometnim pravcima koji su spajali Podravinu s ostatkom kraljevstva.
Sudbina heroja: Bitka na rijeci Šajo
Sudbina hercega Kolomana tragično je prekinuta u jeku tatarske (mongolske) provale 1241. godine. Koloman je, zajedno s bratom Belom IV., stao na čelo vojske u sudbonosnoj Bitki na rijeci Šajo (Bitka kod Mohija).
Hrabro se boreći protiv nadmoćnog neprijatelja, herceg je zadobio teške rane. Uspio se povući prema Slavoniji, no ranama je podlegao ubrzo nakon toga. Njegova smrt bila je ogroman gubitak za kraljevstvo, ali i za Viroviticu, koja je izgubila svog najvećeg zaštitnika.
Nasljeđe koje traje
Danas se ime hercega Kolomana u Virovitici izgovara s poštovanjem. On je postavio temelje urbanog razvoja grada i omogućio mu pravni okvir koji je poticao slobodu i poduzetništvo. Njegova vizija Virovitice kao modernog, otvorenog i slobodnog grada živi i danas kroz očuvanje povijesnog identiteta i proslave Dana grada na blagdan sv. Roka.
Zaključak
Herceg Koloman nije bio samo plemić po rođenju, već i po djelima. Njegova odluka iz 1234. godine trajno je upisala Viroviticu na kartu najvažnijih srednjovjekovnih gradova srednje Europe. Kao sin Andrije II. i brat Bele IV., on je donio kraljevski sjaj u srce današnje Virovitičko-podravske županije, ostavljajući nam u nasljeđe grad koji se ponosi svojom dugom tradicijom slobode.