Dok danas Virovitičko-podravsku županiju prepoznajemo po plodnim poljima i baroknim dvorcima, njezina povijest seže u nevjerojatno daleku prošlost. Arheološka istraživanja potvrđuju da su upravo obronci Papuka i Bilogore bili dom nekima od najstarijih stanovnika europskog kontinenta – paleolitskim ljudima koji su ovim prostorima krstarili prije više desetaka tisuća godina.
Geografske prednosti: Zašto baš Papuk i Bilogora?
U doba starijeg kamenog doba (paleolitika), izgled Europe bio je dramatično drugačiji, s periodima ledenih doba koja su mijenjala biljni i životinjski svijet. Područje današnje Virovitičko-podravske županije pružalo je idealne uvjete za preživljavanje ranih ljudskih zajednica:
- Prirodni zakloni: Uzvišeni obronci planina nudili su pregled nad nizinom uz rijeku Dravu, što je bilo ključno za uočavanje krda divljači.
- Bogatstvo vode: Brojni izvori i potoci koji se spuštaju s Papuka i Bilogore osiguravali su pitku vodu i privlačili životinje.
- Sirovine za alat: Geološki sastav ovih planina nudio je različite vrste stijena (poput silikatnih stijena i kvarca) koje su rani ljudi vješto lomili i oblikovali u prva oruđa.
Život paleolitskih lovaca i sakupljača
Najstariji stanovnici ovog kraja bili su nomadi. Nisu gradili trajne nastambe, već su se kretali prateći migracije velikih životinja. Arheološki nalazi na lokalitetima u okolici Slatine i na papučkim obroncima svjedoče o njihovoj svakodnevici:
Kameno oruđe – dokaz inteligencije
Pronađeni artefakti uključuju strugala, šiljke i bumerange od kamena. Ovi predmeti nisu bili samo puko kamenje; oni su rezultat pažljivog planiranja i vještine. Služili su za obradu kože, rezanje mesa i izradu drvenih kopalja. Svaki pronađeni artefakt na Bilogori ili Papuku priča priču o borbi za opstanak i prilagodbi surovim uvjetima okoliša.
Susret s pleistocenskim divovima
Paleolitski ljudi na ovom području nisu bili sami. Dijelili su krajolik s fascinantnom faunom pleistocena. Na području županije pronađeni su ostaci životinja koje su ovi rani lovci vjerojatno pratili:
- Runasti mamuti i nosorozi: Čiji su fosilni ostaci pronalaženi u naslagama uz Dravu i na podnožju planina.
- Divovski jeleni i špiljski medvjedi: Koji su obitavali u gustim šumama i pećinama Papuka.
Značaj za europsku prapovijest
Nalazišta u Virovitičko-podravskoj županiji važna su jer popunjavaju prazninu u razumijevanju kretanja ranih ljudi kroz Panonsku nizinu. Obronci Bilogore i Papuka služili su kao svojevrsni “koridori” kojima su se kretale skupine neandertalaca, a kasnije i ranih modernih ljudi (Homo sapiens).
Kontinuitet naseljenosti od starijeg kamenog doba preko neolitika pa sve do danas dokazuje da je ovaj prostor oduvijek bio privlačan za život, zahvaljujući spoju planinske zaštite i nizinske plodnosti.
Očuvanje baštine u Geo-info centru
Danas posjetitelji mogu doznati više o ovim drevnim stanovnicima u Geo-info centru u Voćinu. Kroz suvremenu interpretaciju i izložene artefakte, oživljava se doba kada su prvi ljudi, promatrajući iste vrhove Papuka koje mi vidimo danas, palili prve vatre i stvarali prve zajednice.
Zaključak
Najstariji paleolitski tragovi na obroncima Papuka i Bilogore podsjećaju nas na nevjerojatnu dugovječnost ljudskog postojanja u Virovitičko-podravskoj županiji. Ovi nalazi nisu samo “staro kamenje”, već svjedočanstvo o ljudskoj domišljatosti i hrabrosti. Razumijevanje života prvih lovaca-sakupljača pomaže nam da dublje cijenimo resurse koje nam priroda ovog kraja nudi već desecima tisuća godina.