Prije otprilike 10 do 16 milijuna godina, prostor današnje Virovitičko-podravske županije nije bio prekriven plodnim oranicama i gustim šumama, već plavetnilom prostranog Panonskog mora.
Ovo golemo kopneno more, koje je u svom vrhuncu pokrivalo cijelu Panonsku nizinu, oblikovalo je reljef koji danas poznajemo, ostavljajući iza sebe sedimentne naslage koje su temelj današnje poljoprivredne i gospodarske snage ovog kraja.
Panonsko more i njegova prostranstva na području županije
Panonsko more bilo je dio golemog vodenog sustava Paratetisa koji se protezao od središnje Europe do središnje Azije. Na vrhuncu svoje moći, more je pokrivalo cijeli prostor današnje Mađarske, dijelove Hrvatske, Srbije, Rumunjske i Austrije.
Virovitičko-podravska županija nalazila se na strateškom mjestu gdje su se susretali dublji morski dijelovi s obalama koje su tvorili današnji otoci-planine, poput Papuka koji je u to vrijeme bio stjenoviti arhipelaj.
Tijekom milijuna godina, dubina i salinitet mora su se mijenjali zbog tektonskih pokreta i klimatskih promjena, pretvarajući more prvo u ogromno bočato jezero, a potom u nizinu ispresijecanu rijekama. Upravo je ta povijesna vodena masa zaslužna za taloženje debelih slojeva pijeska, gline i lesa koji danas karakteriziraju podravski dio županije.
Sjeverni dio županije, uz današnju rijeku Dravu, predstavlja nekadašnje dno gdje su se nakupljali najfiniji sedimenti tijekom tisućljeća mirne vode.
Značaj nekadašnjeg mora na današnji predio županije
Današnja geomorfologija županije izravna je posljedica povlačenja Panonskog mora i procesa koji su uslijedili. Sjeverni, ravničarski dio županije sastoji se od sedimenata koje je more taložilo u svojim plićim fazama, dok su obronci Bilogore i Papuka građeni od vapnenaca i pješčenjaka koji su nastali od ljuštura milijardi morskih organizama. Ova geološka podloga izravno određuje kvalitetu tla, što Virovitičko-podravsku županiju čini jednim od najvažnijih poljoprivrednih područja Hrvatske.
Osim poljoprivrede, more je ostavilo i bogate naslage pijeska koje se danas eksploatiraju u industrijske svrhe, posebno u okolici Špišić Bukovice i Virovitice.
Također, brežuljkasti predjeli koji su nekoć bili morske obale danas su idealni za vinogradarstvo, jer tlo bogato mineralima i sedimentima nekadašnjeg morskog dna daje specifičan karakter vinima ovog kraja. Bez utjecaja Panonskog mora, reljefna i ekonomska slika županije danas bi bila potpuno drugačija i vjerojatno znatno siromašnija resursima.
Fosili i ostaci pronađeni na terenu
Najfascinantniji materijalni dokazi Panonskog mora u Virovitičko-podravskoj županiji nalaze se u fosilnim ostatcima morskih predatora i mekušaca. Na lokalitetima diljem Papuka, ali i u usjecima koje su napravili potoci, pronađeni su zubi divovskog morskog psa, poznatog kao megalodon. Ovi nalazi svjedoče o tome da su ovim prostorima nekada krstarili vladari oceana, loveći u toplim, plitkim vodama koje su prekrivale današnja sela i gradove.
Osim spektakularnih zuba morskih pasa, sedimenti županije kriju i ostatke kitova, dupina te morskih krava (sirena). Česti su nalazi fosilnih ljuštura školjaka poput Pectena (lepezaste školjke) i raznih vrsta puževa koji su naseljavali pješčana dna.
Mnogi od ovih nalaza danas su postali dio stalnog postava u Geoinfo centru u Voćinu i Gradskom muzeju Virovitica, služeći kao ključni dokazi o tropskoj prošlosti ovog dijela Slavonije.
Zaključak
Panonsko more nije samo daleka znanstvena činjenica, već živi temelj identiteta Virovitičko-podravske županije. Njegovo postojanje oblikovalo je reljef, odredilo bogatstvo mineralnih sirovina i stvorilo preduvjete za razvoj poljoprivrede kojom se stanovništvo bavi tisućama godina kasnije.
Danas, kroz turističku valorizaciju fossila i edukativne centre, županija uspješno koristi svoju “morsku” prošlost kako bi privukla posjetitelje i educirala nove generacije o važnosti očuvanja prirodne baštine.