Iako je danas okružen zlatnim poljima žita, Papuk je nekada bio dom morskim psima, kitovima i tropskim ribama. Prije više od 16 milijuna godina (tijekom razdoblja miocena), današnja Panonska nizina bila je ispunjena Panonskim morem (Paratethys), a vrhovi Papuka, Psunja i Krndije bili su tek mali otoci u onome što znanstvenici nazivaju Slavonski arhipelag.
Zaboravljeni divovi: Morski psi i kitovi
Na obroncima Papuka, posebice u pješčanim naslagama koje su nekada bile morsko dno, istraživači redovito pronalaze dokaze o nevjerojatnom bogatstvu tadašnjeg morskog života:
- Megalodon (Carcharodon megalodon): Najpoznatiji nalaz su zubi divovskog pretpovijesnog morskog psa. Megalodon je bio dugačak i do 20 metara, a njegovi zubi, pronađeni u stijenama Papuka, svjedoče da je bio vrhunski grabežljivac u ovim toplim, plitkim vodama.
- Miocenski kitovi i dupini: Pronađeni su brojni kralješci, kosti peraja i fragmenti rebara kitova. Ovi drevni kitovi bili su manji od današnjih, ali su u velikom broju nastanjivali zaljeve oko Papuka.
- Tuljani (Praepusa vindobonensis): Na lokalitetu Vranić otkriveni su rijetki fosilni ostaci perajara koji dokazuju da su se na tadašnjim pješčanim plažama odmarale skupine tuljana.
Školjke, puževi i koraljni grebeni
Dok su dubinama krstarili veliki predatori, u plićacima i na obalama bujao je sitniji život čiji su ostaci danas najbrojniji fosili:
- Oštrige i školjkaši: Cijeli slojevi stijena na Papuku sastoje se od naslaga fosilnih školjaka, od kojih su neke bile znatno veće od današnjih srodnika.
- Koralji i morski ježinci: Fosili koralja svjedoče o tropskoj i suptropskoj klimi koja je tada vladala, čineći Panonsko more sličnim današnjim egzotičnim morima.
- Riba kirurg i tropske vrste: Pronađeni fosili riba upućuju na iznimnu čistoću i toplinu tadašnjeg mora.
Život na obalama: Nosorozi i praslonovi
Panonsko more nije bilo samo dom morskim životinjama. Njegove obale, koje su se protezale kroz današnju Virovitičko-podravsku županiju, nastanjivale su životinje koje danas povezujemo isključivo s Afrikom i Azijom:
U stijenama su pronađeni dokazi o postojanju miocenskih nosoroga i praslonova (Deinotherium) koji su lutali obalama “otoka Papuka”. Jedan od najvrjednijih nalaza je donja čeljust (mandibula) nosoroga, koja pruža neoboriv dokaz o tropskom kopnenom ekosustavu tog vremena.
Gdje doživjeti povijest Panonskog mora?
Zahvaljujući statusu UNESCO-ovog svjetskog geoparka, ova su blaga postala dostupna javnosti kroz dva moderna centra:
- Geo-info centar Voćin: Smješten u Virovitičko-podravskoj županiji, ovaj centar koristi 6D kino i interaktivne postavke kako bi posjetiteljima dočarao susret s megalodonom i nosorozima koji su nekada hodali ovim krajem.
- Kuća Panonskog mora u Velikoj: Specijalizirani muzej u kojem su izloženi stvarni fosili pronađeni na planini, uključujući zube morskih pasa i kosti morskih sisavaca.
Zaključak
Fosili Panonskog mora na Papuku nisu samo kamenje; oni su biološki arhivi koji nam pričaju priču o vremenu kada je Slavonija bila tropski raj. Svaki pronađeni zub morskog psa ili školjka podsjeća nas na to koliko je priroda dinamična i koliko se lice Zemlje mijenjalo tijekom milijuna godina. Očuvanje ovih lokaliteta unutar Virovitičko-podravske županije ključno je za razumijevanje naše daleke prošlosti i razvoj modernog znanstvenog turizma.